20-ta Godišnjica od Početka Rata u Bosni i Hercegovini

GENOCID U BOSNI: Masakr u Bijeljini, 31. marta 1992 (Fotoreporter: Ron Haviv, Blood and Honey: A Balkan War Journal). Opis ove fotografije (www.ronhaviv.com) glasi: Arkanoi tigrovi ubijaju i šutiraju civile bosanskih muslimana tijekom prve bitke za Bosnu u Bijelini 31. marta 1992. Srpske paravojne jedinice su bile odgovorne za ubijanje na hiljade ljudi tijekom rata u Bosni, a kasnije je Arkan bio optužen za ratne zločine. (Slika korištena uz dopuštenje Rona Haviva)

Autor: Daniel Toljaga
| ENGLISH |

Danas je 20 godina od početka rata koji je pokrenuo val neopisive brutalnosti protiv ciljane grupe – etničkog bošnjačkog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Hiljade preživjelih i dalje nose ožiljke trauma koje su započele na današnji dan, prije dvadeset godina.

Neopisiva brutalnost, popraćena ne samo hladnim ‘brojevima mrtvih’, bila je karakterizirana i:

1. dugotrajnoj i široko rasprostranjenoj kampanji etničkog čišćenja (progonima, izbjegličkim kampovima, prisilnim raseljavanjima…);
2. korišćenjem silovanja kao instrumenta terora (najmanje 20.000 bošnjačkih žena i djevojčica su silovane od strane srpskih snaga);
3. barbarskim opsadama gradova i sela (kao što je Sarajevo, Srebrenica, Goražde i Žepa)
4. namjernim granatiranjem i / ili od snajperskim djelovanja opkoljenog civilnog stanovništva (psihološki terorizam, fizičke ozljede, smrt…);
5. blokadom hrane i medicinskih konvoja (uzrokom kojih su na hiljade bošnjačkih civila trpjeli glad, a 5.000 ih je, uključujući i 2.000 djece, umrlo od gladi i hladnoće tijekom zime 1992/93);
6. prisilnim zatočeništvima civila u srpskim koncentracionim logorima (među kojima su najzloglasniji Trnopolje, Manjača, Keraterm i Omarska);
7. pokoljima i sistematskim strijeljanima (Prijedor, Brčko, Bijeljina, Zvornik, Vlasenica, Srebrenica);
8. i prvim Genocidom na europskom tlu od Drugoga svjetskog rata.

Rat je završen formalnim potpisivanjem Dejtonskom mirovnog sporazuma od strane predsjednika Srbije (Slobodana Miloševića), Bosne i Hercegovine (Alije Izetbegovića) i Hrvatske (Franje Tuđmana) 14. decembra 1995. godine. Službeni datum početka rata u Bosni, međutim, varira ovisno o izvoru.

Ono što nije sporno jeste da su 31. marta 1992. godine srpske snage prešle rijeku Drinu, koja dijeli Bosnu od Srbije, i počele sa masovnim ubistvima bošnjačkih civila na ulicama grada Bijeljine (6 km od granice sa Srbijom).

Tog strašnog dana se fotoreporter Ron Haviv našao na licu mjesta u Bijeljini. On je dobio dozvolu od strane srpskog paravojnog vođe Željka Ražnatovića ‘Arkana’ da poprati ulaz srpskih jedinica u Bijeljinu. Arkan je upozorio Haviva da ne koristi fotoaparat. Haviv ga nije poslušao.

Možda i najupečatljivijija od svih Havivovih fotografija je slika srpskog vojnika koji ubija, pa potom nogom šutira nemoćne bošnjačke civile (slika na vrhu).

Ako je vjerovati svjedočenju Jovana Dimitrijevića, ime vojnika na fotografiji je Srđan Golubović (Srđan Golubović). Njegovo boravište je trenutno nepoznato.

Možemo se samo nadati da će preopterećeni pravosudni sistem BiH barem pronaći osnovnih sredstva za izradu optužnice  protiv Golubovića i drugih koji su sudjelovali u masakru.

Šta još mogu dodati za povodom ove jezive obljetnice?

Neka Žrtve Dobiju Pravdu.
Neka Krv Nikada Više Ne Bude Prolivena u Bosni.
Neka Mir i Razum Nadvladaju Nagon za Nasiljem i Mržnjom.

|||6|1|19|13|14|9|16||26|21|17|1|11|1|||